четвртак, 15. октобар 2015.

Inteligencija i ideološko zaglupljivanje

Ako je inteligencija podložnija intelektualnom zaglupljivanju, to nije zato što je tupoumnija (mada i toga itekako ima), poslušnija ili potkupljivija od ostatka stanovništva, već zato što od ideološke uklopivosti (ispravnosti, podobnosti) umnogome zavisi njen društveni položaj.

Za veliku većinu stanovništva ideologija je okruženje, prema kome se odnosi sa ravnodušnom, pa i ciničnom, nezainteresovanošću. Ideologija je okvir u kome se odigrava svakodnevna bitka za prestiž i preživljavanje.
Inetelektualac, međutim, radi sa ideologijom. Prenosi je, širi, primenjuje, opravdava, nameće, ponekad dorađuje ili dopunjuje. Ili osporava, napada, razobličava suparničku. Veoma retko stvara ideološke konstrukcije i objekte, to je rezervisano za sam vrh zanata. Kao što veoma retko odbacuje vladajuće ideološke konstrukcije i opšta mesta, usudivši se da zakorači u sporno, neizvesno, nepoznato i da mućne sopstvenom glavom.
Ideološko zaglupljivanje intelektualcu ulazi u opis posla.
Da bi uspešno zaglupljivao druge, neophodno je da se najpre podvrgne samozaglupljivanju što intelektualcu, mahom, ne pada odviše teško.